Terapija za alergiju na hranu

Uvod

Nažalost, nije moguće izliječiti alergije na hranu lijekovima.
Međutim, ove alergije često nestaju u odrasloj dobi. Ako imate postojeću alergiju, najbolja i najvažnija terapija je izbjegavati je. Osobe koje pate od alergije na hranu trebaju izbjegavati hranu na koju su alergični, ako je moguće. Uz laganu alergiju, mogu se tolerirati male količine. Ako ste alergični na voće, moguće je da se alergeni tijekom kuhanja čine bezopasnim.
Ipak, uvijek se može dogoditi da, unatoč velikom oprezu, pacijenti slučajno dođu u kontakt s alergenom. U tom se slučaju preporučuje izrazito osjetljivim ljudima koji pate od alergija na hranu da sa sobom nose komplet za hitne slučajeve. Obično sadrži sprej koji drži dišne ​​putove otvorenima u slučaju anafilaktičkog šoka (vidi tamo).

U bolesnika s sijenom groznicom s unakrsnim reakcijama (vidi gore), desenzibilizacija, u kojoj se tijelo navikne na povećanje količine peludnog alergena tijekom dugog vremenskog razdoblja, može donijeti ozdravljenje. Ova se metoda rijetko koristi za alergene iz hrane, jer je tamo vrlo složena i nije uvijek uspješna. Stručnjaci raspravljaju o toj mogućnosti. Također je dokazano da dojenje i raznolika prehrana mogu umanjiti rizik od alergija na hranu u djece.

Izbjegavanje

Najvažnija mjera u slučaju poznate alergije na hranu je dosljedno izbjegavanje aktivirajućeg alergena. Ako se alergen više ne opskrbljuje, nema više alergijskih simptoma. U slučaju nekih alergija na hranu, poput alergije na orahe, čak i unos male količine orašastih proizvoda može dovesti do po život opasne alergijske reakcije, anafilaktičkog šoka.

Međutim, postoji jedna iznimka od dosljednog izbjegavanja alergena u alergijama na hranu: alergija na kravlje mlijeko javlja se relativno često u djetinjstvu, naime kod otprilike 2-3% novorođenčadi i dojenčadi. I ovdje se bilo koji proizvod od kravljeg mlijeka prvo mora u potpunosti izbjegavati.

Tijekom prvih nekoliko godina života, većina djece razvija toleranciju tako da je sporo povećanje unosa kravljeg mlijeka opet moguće bez ikakvih problema. To nije slučaj s alergijama u odrasloj dobi - poput alergije na orahe. Ovdje se u pravilu mora provesti cjeloživotno izbjegavanje proizvoda koji izazivaju alergiju, jer u suprotnom prijete alergijske reakcije opasne po život.

Molimo pročitajte i naš članak o ovome Bebina alergija na kravlje mlijeko

Desenzitizacija

Klasična desenzibilizacija koristi princip redovitog izlaganja tijelu alergenu u polako rastućim dozama. Cilj cjeline je da tijelo prolazi kroz razvoj tolerancije zbog opetovanog suočavanja s hranom u malim dozama, tako da se alergija više ne pojavljuje u svakodnevnom životu nakon uspješne terapije, čak i uz normalne visoke doze alergena.

Princip desenzibilizacije do sada se koristio naročito kod pacijenata s alergijama na pelud (sijena groznica), alergijama na otrov insekata i alergijama na životinjsku dlaku i grinje u kućnoj prašini.

U području alergija na hranu ne postoje utvrđene metode desenzibilizacije.


Međutim, postoje studije koje se bave temom desenzibilizacije kod alergija na orašaste plodove, mlijeko i jajašca te pokazuju početni uspjeh. Desenzibilizacija se ne odvija u obliku šprice ispod kože, već oralno, tj. U obliku tableta. U sljedećih nekoliko godina, više studija uvijek će donijeti nove rezultate, tako da će u budućnosti desesenzibilizacija biti zamisliva terapija za alergije na hranu.

Trebali biste imati ovaj hitni pribor sa sobom

Osobe s alergijom na hranu trebale bi sa sobom nositi komplet za hitne slučajeve. Naročito ako se već dogodila jaka alergijska reakcija, poznata i kao anafilaktički šok.

Ova je situacija potencijalno opasna po život ako se odgovarajući lijekovi ne primjenjuju odmah. Stoga putovnicu za alergiju uvijek treba nositi zajedno s kompletom za hitne slučajeve. Na taj način, u slučaju da je dotična osoba u nesvijesti, hitna situacija se može prepoznati na temelju prolaska alergije i postupiti u skladu s tim.

Najvažniji lijek u kompletu za hitne slučajeve je adrenalin. Nosi se kao olovka za nuždu (olovka za hitne slučajeve uz pomoć aplikacije). Adrenalin treba ubrizgati u vanjski dio bedara. Obično nije potrebno uklanjanje kože, tako da se olovka može upravljati i odjećom.

Uz adrenalin, hitni setovi za liječenje alergija često sadrže i antihistaminike poput fenistila ili cetirizina i glukokortikoide poput prednizolona. Ovi lijekovi se uzimaju u obliku tableta ili u obliku kapi. U slučaju jake alergijske reakcije, antihistaminici i glukokortikoidi primjenjuju se intravenski samo na području hitne službe.

Međutim, adrenalin je jedini lijek za hitnu pomoć koji djeluje odmah i ima akutni spasilački učinak. Učinak ostalih lijekova postavlja se samo satima i nema veliku važnost u akutnoj situaciji. Bez obzira na to, njegova se upotreba u akutnim slučajevima, zajedno s primjenom adrenalina, uglavnom preporučuje.

Ovi lijekovi mogu pomoći

Kao što je već spomenuto, adrenalin je lijek izbora za liječenje akutne alergijske reakcije na alergiju na hranu. Adrenalin uzrokuje sužavanje krvnih žila, a bronhijalni mišići se šire, povećavajući krvni tlak i proširujući dišne ​​putove. To je izuzetno važno kod anafilaktičkog šoka, jer često može dovesti do naglog pada krvnog tlaka do šoka i izraženog suženja dišnih putova sa kratkoćom daha do potpune opstrukcije dišnih putova gušenjem.

Osim adrenalina kao lijeka za liječenje akutno opasne po život alergijske reakcije, postoje lijekovi iz skupine antihistaminika i glukokortikoida koji se koriste za liječenje alergijske reakcije. One imaju inhibicijski učinak na stanice koje oslobađaju histamin i imaju protuupalno djelovanje te na taj način suzbijaju simptome poput osipa, svrbeža i curenja iz nosa kao i svrbeža i vodenastih očiju te pritužbi dišnog i gastrointestinalnog trakta.

I antihistaminici i glukokortikoidi imaju vrijeme. Dok antihistaminici počinju djelovati nakon nekoliko minuta do sati, glukokortikoidi djeluju samo satima do danima i to samo ako se uzimaju redovito.