Asistolija

Što je asistola?

Izraz asistola je medicinski pojam. Opisuje potpuni nedostatak električnog i mehaničkog djelovanja srca, pa srce miruje. Asistola je smrtna za nekoliko minuta ako se ne liječi i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Asistola se može vidjeti na EKG-u. Klinički se pokazuje pulsom koji nedostaje.

Uzroci asistole

U većini slučajeva to nije primarna asistola. Asistoli obično prethodi ventrikularna fibrilacija. Ventrikularna fibrilacija je srčana aritmija u kojoj srce više ne koordinira zbog poremećaja u provođenju pobuđenja, već samo brzo treperi. Stvarna funkcija srca da pumpa krv kroz tijelo više nije dana.

Mogući uzroci takve ventrikularne fibrilacije su srčane bolesti poput koronarne bolesti srca, oštećenja srčanih zalistaka i kardiomiopatije. Međutim, druge bolesti poput elektrolitnih poremećaja (posebno kalija) ili određenih lijekova i lijekova mogu potaknuti ventrikularnu fibrilaciju.

Na ove načine nije moguće imenovati uzroke. To ima veze s činjenicom da svaki umirući pacijent ima asistolu u trenutku smrti. Asistola se stoga uvijek može vidjeti u posljednjoj fazi EKG-a kod svake osobe koja umire.

Pročitajte više o temi ovdje: Valvularna bolest srca

dijagnoza

Asistola je dijagnoza postavljena na temelju EKG-a. Ovdje je prikazan nultom linijom. To je zbog nepostojanja bilo kakve električne ili mehaničke aktivnosti u srcu. Klinički, asistola je prikazana zbog otkucaja srca koji nedostaje, a time i nestali puls. Puls se može osjetiti na zglobu, preponama, vratu i u brojnim drugim regijama. Međutim, u trenutnim smjernicama o oživljavanju, palpacija pulsa ne preporučuje se u situaciji oživljavanja jer nekim pacijentima može biti potrebno duže da pronađu puls i zato što palpacija pulsa nije dovoljno pouzdana u akutnoj situaciji.

Pročitajte više o temi ovdje: EKG

Kako izgleda asistola na EKG-u?

Asistola se u EKG-u prikazuje takozvanom nultu linijom. To znači da na EKG-u postoji vodoravna linija na kojoj se normalno mogu vidjeti vrhovi i krivulje.

Kako izgleda predstojeća asistola u EKG-u?

Nema predstojeće asistole. Međutim, kod mnogih pacijenata dolazi do ventrikularne fibrilacije prije asistole. To pokazuju neusklađeni, brzi, nepravilni treperi valovi u EKG-u.

Istovremeni simptomi

Uz asistolu, pogođena osoba je u nesvijesti. Disanje je prestalo i puls se ne može osjetiti jer srce više ne kuca. Nesvjesnost se javlja nakon nekoliko sekundi asistole. Pacijent može još uvijek imati simptome poput vrtoglavice na početku asistole. Tada dolazi do jednog sinkopa, pad zbog naglog gubitka svijesti.

Liječenje i reanimacija

Jedini učinkovit tretman za asistolu je pokušaj oživljavanja. Osobito kad je pacijent trenutno na bolničkom liječenju, stariji je i ima druge ozbiljne osnovne bolesti, o mogućnosti takve situacije uvijek treba razgovarati s pacijentom i njihovom rodbinom u početku. Ovdje se moraju uzeti u obzir želje rodbine i pacijenata. Ne žele svi pacijenti reanimaciju. Ako se pacijent unaprijed izjasni protiv reanimacije, u najgorem slučaju to se neće provesti.

Postupak oživljavanja razlikuje se ovisno o tome postoji li ventrikularna fibrilacija ili asistola. Prije početka oživljavanja mora se provjeriti odgovara li pacijent ili diše, a zatim oživljavanje nije potrebno. U slučaju lažiranja oživljavanja, od ključne je važnosti da se telefon pozove na broj 112 prije nego što započne oživljavanje. U idealnom slučaju, postoji nekoliko ljudi na licu mjesta, tako da jedan može započeti oživljavanje, dok drugi upućuje hitni poziv.

U slučaju reanimacije razlikuje se srčana masaža ventilacijom i defibrilacija. Kompresije prsnog koša izvode se 30 puta brzinom od oko 100 / min, a zatim se dva puta provode ventilacije. Kompresija u prsima važnija je od prozračivanja, to mogu izostaviti laici. Defibrilacija se odvija odgovarajućim uređajem (AED = automatski vanjski defibrilator za laika ili specijalnu opremu).Defibrilacija, tj. Isporuka šoka, odvija se samo ako primijenjeni EKG pokazuje ventrikularnu fibrilaciju, a ne u slučaju asistole. U asistoli se oživljavanje sastoji od kompresije u prsima i ciklusa ventilacije po 30: 2. EKG se koristi za provjeru ritma u pravilnim intervalima. Ako je asistola još uvijek prisutna, nastavlja se s ovom vrstom reanimacije. Ako se asistola promijeni u ventrikularnu fibrilaciju, dolazi do defibrilacije. Ako se normalan ritam vrati, treba osjetiti postojeći puls i razgovarati s pacijentom.

Općenito, ako reanimaciju provodi kvalificirano osoblje, odmah se uspostavlja venski pristup, no oživljavanje se ne smije značajno odgađati. U slučaju asistole, adrenalin se ubrizgava odmah. To se ponavlja svakih 3-5 minuta. U slučaju oživljavanja od strane stručnjaka, zračni putevi su također osigurani. Postoje razne mogućnosti za to, intubacija je i dalje zlatni standard, ali danas više nije apsolutno potrebna, jer postoje i druge mogućnosti za odgovarajuću sigurnost dišnih putova (laringealna cijev, kombinirana cijev, laringealna maska).

Oživljavanje je uspješno kad čovjek može povratiti cirkulaciju.

Ovdje možete pronaći više informacija o temama: Reanimacija i defibrilator

Kome treba defibrilator?

Samo pacijenti s ventrikularnom fibrilacijom trebaju defibrilaciju tijekom reanimacije. Bolesnici s asistolom nemaju koristi od defibrilacije. Nakon preživljenog srčanog zastoja, važno je pitanje treba li implantirati defibrilator. To je važno ako je vjerojatnost da će pretrpjeti drugi srčani zastoj značajno povećana u bolesnika koji su već patili od njega.

Implantabilni defibrilator (ICD) može otkriti po život opasne srčane aritmije (ventrikularna fibrilacija) i intervenirati. Međutim, ako pacijent s ICD-om odjednom razvije asistolu, implantirani pejsmejker ne može pomoći, jer isporuka šoka nema koristi ako je srce potpuno neaktivno. Međutim, rijetko je da se asistola javlja prvenstveno. Ventrikularna fibrilacija se javlja češće. Ovo se može završiti defibrilatorom. Indikacija za implantaciju implantabilnog defibrilatora može se dati kod slijedećih bolesti:

- Stanje nakon zatajenja kardiovaskularnog sustava

- stanje nakon srčane aritmije tahikardije (ventrikularna aritmija s prebrzim djelovanjem ventrikula)

- različiti oblici kardiomiopatije

- koronarna arterijska bolest / stanje nakon srčanog udara

- Zatajenje srca sa stopom izbacivanja srca (EF) ispod 35%

- razne srčane aritmije (dugi QT sindrom, Brugada sindrom)

Dodatne informacije o temi možete pronaći ovdje: Srčane aritmije

Trajanje i prognoza asistole

Prognoza za asistolu je loša. Asistola koja traje duže od nekoliko sekundi vodi u nesvijest. Ako se nastavi, organi se više ne osiguravaju adekvatno kisikom. Produljena asistola uvijek vodi u smrt. Asistola koja je trajala nekoliko minuta, ali mogla se okončati uspješnim oživljavanjem, nosi visoki rizik od trajnih oštećenja mozga zbog nedovoljne opskrbe mozga kisikom. Međutim, postoje i pacijenti koji se mogu uspješno oživjeti na asistoli i ne zadržavaju trajno oštećenje.

Prognoza između ostalog ovisi i o tome kako se brzo započinju mjere oživljavanja. Zato je oživljavanje laika izuzetno važno. Ako oživljavanje ne započne do dolaska liječnika hitne pomoći, izgledi da će oživljavanje biti uspješni znatno su manje nego ako je prethodno provedeno dovoljno laičko oživljavanje.

Tijek bolesti

Tijek bolesti je fulminantan. Asistola dovodi do ozbiljnog nedostatka kisika u mozgu u roku od nekoliko minuta. Neliječena asistola smrtonosna je u roku od nekoliko minuta.

Kakva je razlika u ventrikularnoj fibrilaciji?

Ventrikularna fibrilacija je po život opasan poremećaj srčanog ritma. Ovdje srce tako brzo kuca zbog nekontroliranog širenja uzbuđenja u srcu da više ne može adekvatno pumpati, već samo treperi. Ako se ne liječi, ventrikularna fibrilacija koja se ne ograničava dovodi do smrti. Ventrikularna fibrilacija često se pretvara u asistolu.

U asistoli srce - za razliku od ventrikularne fibrilacije - više ne djeluje. Dakle, asistola je srčani zastoj. Dva se poremećaja teško mogu klinički razlikovati. U oba slučaja pacijent je nesvjestan i ne reagira. Puls se ne može osjetiti. Ventrikularna fibrilacija se u EKG-u pojavljuje kroz nekoordinirane i nepravilne treperenja. U asistoli, EKG pokazuje nultu liniju. Oba poremećaja u srcu zahtijevaju trenutnu terapiju (oživljavanje), inače su obično fatalna.

Dok se asistola mora liječiti injekcijom adrenalina i srčanom masažom, kao i ventilacijom, ventrikularna fibrilacija zahtijeva srčanu masažu i ventilaciju, kao i defibrilaciju kako bi se srce vratilo u pravi ritam. Osim adrenalina, amiodaron se koristi i u ventrikularnoj fibrilaciji.